tag:blogger.com,1999:blog-74368195958224918552024-03-13T02:52:08.959+01:00Slobodno tržišteBranko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.comBlogger102125tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-58095483170623006642014-05-28T18:57:00.002+02:002014-05-28T18:57:57.680+02:00Zašto treba ukinuti Studio B?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: left;">
D<span style="font-family: inherit;">anas je smenjen direktor Studija B, Timofejev. Široj javnosti nešto poznatiji po neuspešnom talk-show poduhvatu na TV B92, radom na Studiju B uspeo je da nas podseti na brojne domete novinarskog stila RTS-a karakterističnog za period obnove zemlje. Naravno, on je bio fokusiran na poduhvate bivšeg šefa Đilasa koji su imali okosnicu u glavnoj beogradskoj privrednoj grani u njegovom periodu (poljoprivredi, tj. PKB-u) i glavnom infrastrukturnom poduhvatu u vidu jednog gigantskog mosta sa primarnom funkcijom obezbeđivanja dekorativne rasvete.</span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: left;">
Međutim, kako i ne bi, jer da nije finansijski podržan od strane gradonačelnika, Studio B ne bi ni postojao. <span style="font-family: inherit; line-height: 18.399999618530273px;">Organizacija koja uspeva da prodajom oglasnog prostora ostvari oko 1 milion evra prihoda (oko 1% relevantnog tržišta) istovremeno dobija 2 miliona evra od Grada Beograda, </span><span lang="SR" style="font-family: inherit; line-height: 18.399999618530273px;">što je sasvim sigurno čini javnim preduzećem koje ima najmanje ekonomskog opravdanja da postoji.</span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjg4Eo0k7U9qsV8j7o05vqMjgJDGC3gbZ-hTD-w8dekpfga5RjgzG3_BNPq55cdk9gNRplSe6IHd4FlMI6gbM4d51PHJcRp80HYF8XTmoiKaJZH6Durs-dI1YUfaSSJb08fgkuBDE37doDi/s1600/Picture1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjg4Eo0k7U9qsV8j7o05vqMjgJDGC3gbZ-hTD-w8dekpfga5RjgzG3_BNPq55cdk9gNRplSe6IHd4FlMI6gbM4d51PHJcRp80HYF8XTmoiKaJZH6Durs-dI1YUfaSSJb08fgkuBDE37doDi/s1600/Picture1.jpg" height="116" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit; line-height: 115%;">Iako su subvencije prema drugim javnim preduzećima neuporedivo veće u
apsolutnom iznosu (Železnice Srbije, Putevi Srbije i drugi), nigde kao u slučaju Studija B nisu skoro 2x veće od osnovnih prihoda tih firmi. To govori da bi uz određeno prilagođavanje prihoda i troškova, ova preduzeća lako mogla da budu dovedena u red, dok sa ovom televizijom bi trebalo postupiti kao po <a href="http://slobodnotrziste.blogspot.com/2011/01/rts-i-ozdravljenje-tv-publike.html"><b>predloženom modelu za RTS</b></a>.</span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: 115%;"><br /></span></div>
<br />
<div style="text-align: center;">
<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/sk3w6HrloTI" width="420"></iframe></div>
<br /></div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-43612286336652167432014-05-24T23:13:00.002+02:002014-05-24T23:13:54.902+02:00U lice cenzuri<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">U danima kada, usled nemara, nesposobnosti i neodgovornosti vlasti, hrabri i humani građani preuzimaju funkcije države i pomažu unesrećenima iz poplavljenih i ugroženih područja – vlast troši vreme i energiju na kršenje slobode izražavanja, napadajući i gaseći internet stranice koje pozivaju na odgovornost.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Za samo nekoliko dana, privremeno su onesposobljeni blog „Druga strana“ i portal „Teleprompter“, a obrisan je ceo blog Dragana Todorovića na portalu „Blica“ nakon što je Todorović preneo tekst u kome se navode razlozi za ostavku Aleksandra Vučića. Prinuđeni smo da pretpostavimo da će sličnih primera cenzure biti i ubuduće.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">U nedostatku snažne parlamentarne opozicije, uz mali broj štampanih i elektronskih medija koji kritikuju vlast, vlada Aleksandra Vučića i njeni pomagači napadaju kritičku misao na internetu, gušeći slobodu izražavanja. Suočena s neugodnim pitanjima i činjenicama koje joj ne idu naruku, vlast pribegava sili, čime dokazuje da nema argumente kojima bi odbranila svoje postupke.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Zahtevamo da vlast odmah prestane da napada slobodu izražavanja, da prestane da ometa rad kritički opredeljenih internet stranica, te da počne da odgovara na pitanja koja joj javnost sa neospornim pravom postavlja.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;"><br />Zahtevamo da vlast poštuje i sva ostala prava i slobode, kao i vladavinu prava.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Zahtevamo da se odmah objave imena stradalih u poplavama.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Zahtevamo transparentno raspolaganje doniranim novcem.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;"><br />Zahtevamo da moralno, prekršajno i krivično odgovaraju svi predstavnici vlasti, bez obzira na to na kom se nivou nalaze, za svaki život koji je mogao biti spasen da oni nisu bili nemarni, nesposobni i neodgovorni, i za svu uništenu imovinu koja je mogla biti zaštićena da su oni reagovali adekvatno.</span><span style="font-family: Arial, sans-serif;"></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px; text-align: justify;">
<span style="color: black; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Zahtevamo kraj cenzure i početak odgovornosti.</span><span style="font-family: Arial, sans-serif;"></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Blogovi i stranice:</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">2389</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Akuzativ</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Aleksandar Šurbatović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Alжirska pisma</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Ana Milanović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Angelina Radulović - Piskaralo</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Anita Mitić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Biljana - Samokazem</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Bob Lebowski (Slobodan Vladuša)</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Boban Stojanović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Constrictoria Boa</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">cult - B92 blog</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">DJ Ivica</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Dokona popadija</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Đorđe Bojović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Edis Đerlek</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">FCBK</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Just Bloggin'</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Kontrapress</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Luka Božović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Marko Marjanović - Pošteno mu sudite pa da ga streljamo</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Milica Čalija - blog</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Milja Lukić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Miloš Sečujski - B92 blog</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Nemam ime, imam komentar</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Nenad Duda Petrović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Nešto sasvim neizvesno</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Nikola Ćupas - blog</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Novi Sad 2020</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Novosadsko ubrojčavanje</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Ostavite Teslu na miru</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Panonska ludost</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Parunova reč</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Pavle Ćosić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Pećko pivo</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Prešlicavanje</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Raša Karapandža</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Sajber Vanderlast</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Sara Radojković</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Savesna</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Sistem i lom</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Slobodno tržište</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Staša Koprivica - 100 lisica</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Vazda nešto</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">VladanBa's Blog</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Vladan Slavković - Kraljevo online</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Veličković::Blog</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Velimir Mladenović - B92 blog</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Žene sa Interneta</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Građanke i građani:</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Nikola Adžić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Stefan Aleksić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Ana Belotti</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Ljiljana Bukvić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Bojan Cvejić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Robert Čoban</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Snežana Čongradin</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Vesna Đukanović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Ratko Femić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Višnja Filipović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Jovana Gligorijević</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Jelena Jovanović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Aleksandar Kokotović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Lav Kozakijević</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Sofija Mandić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Radmilo Marković</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Vladimir Marović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Maja Mićić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Lazar Milovanović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Peđa Mitrović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Sandra Popović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Tatjana Radunović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Aleksandra Sokolović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Zorica Šćepanović</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Stefan Šparavalo</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Katarina Tadić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Nikola Tomić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Đorđe Trikoš</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Maja Vasić Nikolić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Marko Vidojković</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Ivan Vlajić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Maja Vrtarić</span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Arial, Tahoma, Helvetica, FreeSans, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 18.479999542236328px;">
<span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 11.5pt;">Sanja Zrnić</span></div>
</div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-75614239277207305312014-03-10T20:20:00.000+01:002014-03-11T12:28:55.075+01:00Beograd na vodi: tržišni pristup<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Nekako se
pročulo, takoreći na mala vrata, da je država vlasnik nekog atraktivnog zemljišta
u glavnom gradu na kome želi da se nalazi nešto drugo, a da istovremeno postoji
investitor koji to drugo hoće da realizuje. Poduhvat je zamišljen tako što će
država preuzeti na sebe obavezu da pripremi zemljište za gradnju, a zatim ga uneti
u zajedničko preduzeće u kome će imati vlasnički udeo u vrednosti tog
zemljišta, tj. u proporciji sa vrednošću onoga što u to preduzeće unese drugi
partner.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Sa stanovišta
uloge države u ekonomiji, koja treba samo da kreira povoljno poslovno okruženje
u kome će privatni investitori sami realizovati svoje projekte i snositi sve
rizike, sadašnji pristup realizaciji ovog projekta je pogrešan, nije tržišni i blizak
je modernom shvatanju državnog intervencionizma pod parolom javno-privatnog
partnerstva.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Koji su problemi
u vezi sa tim pristupom?<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Strani
investitori uvek žele da vide državu kao partnera, budući da država ima
neograničen izvor sredstava (budžet) a kroz kontrolu brojnih državnih organa im obezbeđuju prioritetan status. To je bitno drugačija situacija kada se
okupe samo privatni investitori, koji dobro odmeravaju gde će plasirati svoj
novac. Država ne odmerava previše i spremna je da sledi interes drugog partnera
kao da se radi o sopstvenom interesu (a oni ne moraju biti isti). To potencijalno
stvara okolnost da rizik države može biti veći nego nomilni udeo u zajedničkom
preduzeću. U slučaju neuspeha projekta, može se desiti da zemljište ostane
zarobljeno u preduzeću u kome je većinski vlasnik privatni investitor i da bez
njegove saglasnosti projekat ne može da realizuje neko drugi.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjubpHHPSmdWUQbEYMwwILyEnTeMSYnyIUJJG-7Q5h7nb_f-UwP0EOrDolPxunhubJuU92JUsQJgdX-Xr04ljxpAIp4zThzRvU1c89Ly3vVwUwrso7f_gOa4nlGwXWvMbQy4pFwu0CvLs6y/s1600/savanfiqr6.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjubpHHPSmdWUQbEYMwwILyEnTeMSYnyIUJJG-7Q5h7nb_f-UwP0EOrDolPxunhubJuU92JUsQJgdX-Xr04ljxpAIp4zThzRvU1c89Ly3vVwUwrso7f_gOa4nlGwXWvMbQy4pFwu0CvLs6y/s1600/savanfiqr6.jpg" height="273" width="400" /></a></div>
<br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Ako bi se država odlučila za tržišni pristup, redosled poteza bi trebalo da bude sledeći:</span></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<ol>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Raspisivanje oglasa za prodaju 100% državnog zemljišta na kome se projekat želi realizovati</span></li>
<li><span lang="SR" style="text-indent: -18pt;">Privatni investitor kupuje zemljište i sam realizuje projekat</span></li>
</ol>
U javnosti je kritika projekta potpuno pogrešno usmerena na to da li će domaće arhitekte i inženjeri imati posla ili će njihova kreativnost ostati zarobljena. Time se tema sa ekonomskog pomera na teren estetike i niko ne postavlja pitanje zašto državni funkcioner koji prima platu za sasvim drugi opis posla ima potrebu da promoviše privatni projekat? Uloga države nije da investira u bilo kakve poduhvate u cilju podele profita, već da obezbedi funcionisanje minimalno neophodnih javnih funkcija sa minimalno neophodnim budžetom koji je isključivo tome namenjen.<br />
<div class="MsoNormal">
<br />
U situaciji kada je finansijska kriza dovela do sunovrata mnogih investicija na tržištu nekretnina u Srbiji i gde svaki privatni investitor pokušava nekako da sačuva nekretnine koje je ranije izgradio a da samo tržište nekretnina u najboljem slučaju stagnira, niko ne primećuje nelogičnost u želji države da se na takvom tržištu oproba. Interesantno da nijedan novinar ili opoziciona stranka ne znaju kako da napadnu tu nameru. Takođe, ni kritika Saše Radulovića, koja se prevashodno oslanja na zahtev za objavljivanjem eventualnih ugovora koji budu sklopljeni, nije previše jaka, jer ako se dozvoli da država sklapa ugovore u kojima je suinvestitor u tako velikom projektu i praktično se ponaša kao komercijalni investitor koji deli rizik i profit, onda je manje bitno šta će u njemu pisati, jer će tada svaka kritika biti prilično zakasnela. Takav ugovor sigurno ne može biti u korist države, jer ako strani partner poseduje sve neophodne resurse za realizaciju projekta, zašto mu država treba kao partner?</div>
</div>
</div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-20964156087145526652014-01-31T13:07:00.001+01:002014-01-31T13:08:35.047+01:00"Vest"<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">Neuobičajeno veliki broj netržišnih elemenata <a href="http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=01&dd=31&nav_id=806527"><b>u vesti</b></a> o početku "tržišnog poslovanja":</span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<blockquote class="tr_bq">
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; word-break: normal;">
<span style="font-weight: bold;"><span style="font-family: inherit;">Železnice od juna "tržišno
posluju"</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; word-break: normal;">
<span style="font-family: inherit; font-size: xx-small;"><span style="text-transform: uppercase;">IZVOR: </span><span style="text-transform: uppercase;">TANJUG</span><span style="text-transform: uppercase;">
</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; word-break: normal;">
<span style="font-weight: bold; text-transform: uppercase;"><span style="font-family: inherit;">
</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; word-break: normal;">
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-weight: bold;">Beograd </span><span style="font-weight: bold;">-- Železnice Srbije najavljuju da će 1.
juna započeti transformaciju u holding i tako označiti početak tržišnog
poslovanja.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; vertical-align: baseline; word-break: normal;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; word-break: normal;">
<span style="font-family: inherit;">Holding će
imati jedno kontrolno i dva zavisna preduzeća, izjavio je danas Tanjugu
generalni direktor srpskih železnica Dragoljub Simonović.</span> </div>
</blockquote>
<blockquote class="tr_bq">
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; word-break: normal;">
<span style="font-family: inherit;">U Železnicama kažu da je <span style="color: red; font-weight: bold;">uslov za transformaciju rebalans budžeta </span>u toku ove godine koji
bi predvideo sredstva za izmenjenu strukturu železnica, koja će imati jedno
matično i dva posebna preduzeća za železničku infrastrukturu i prevoz robe i
putnika.</span> </div>
</blockquote>
<blockquote class="tr_bq">
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; word-break: normal;">
<span style="font-family: inherit;">Na taj način će Železnice Srbije započeti poslovanje po
evropskim principima organizacije železnica i u narednom periodu postepeno će
biti otvoreno tržište i uvedeni strani operateri u robnom i putničkom
saobraćaju.<br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><br />
Simonović je rekao da će se <span style="color: red; font-weight: bold;">preduzeće
za infrastrukturu finansirati iz budžeta, kao i putnički prevoz</span>, dok će robni
obezbeđivati novac sa tržišta.<br /> <br />
Očekuje se da bi već u 2015. godini robni prevoz, kada bude ojačao, mogao da se
izdvoji iz zajedničkog preduzeća za prevoz i bude formirano četvrto posebno
preduzeće za transport robe. </span></blockquote>
<blockquote class="tr_bq">
<div style="margin-bottom: 0pt; margin-left: 0in; margin-top: 0pt; text-align: left; unicode-bidi: embed; word-break: normal;">
</div>
<span style="font-family: inherit;">
Što se tiče finansiranja putničkog prevoza, <span style="color: red; font-weight: bold;">planirano je da železnice uzimaju subvencije od države ili
lokalnih samouprava</span>, na
osnovu obaveze javnog prevoza, samo za one linije vozova koje ne budu
profitabilne.<br />
<br />
On je rekao da je predlog Železnica Srbije o modelu transformacije upućen
vladi, koja treba da ga usvoji.<br /><br />
Simonović je naveo da je i Unija železnica Evrope zadovoljna takvim načinom
restrukturiranja i da ta organizacija smatra bi <span style="color: red; font-weight: bold;">Vlada Srbije trebalo da finansira infrastrukturu
i prevoz putnika </span>koji
je za njih interesantan, a da prevoz robe ide na tržište.</span></blockquote>
</div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-1434540953371440952014-01-29T13:45:00.000+01:002014-02-05T20:06:50.251+01:00Zašto je predlog novog Zakona o privatizaciji bio loš?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<span style="font-family: inherit;">Ideja ovog posta je da pokaže da se ne mogu svi potezi bivšeg ministra privrede smatrati korisnim po unapređenje poslovnog ambijenta (ili popularno "reformski", ako se pod reformom podrazumeva neka promena koja donosi poboljšanje, a ne samo promena kao takva). Značajan deo njegovih ideja bi doprinosio poboljšanju poslovnog ambijenta (ukidanje subvencionisanja npr) ali to ne znači za sve poteze.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Sam predlog zakona o privatizaciji (kao i izmene zakona o stečaju, ali su one manje važne) nije bio predmet značajne javne debate, kao što je bio slučaj sa zakonom o radu. Pošto će se time baviti neki novi kabinet, koji će verovatno pre pisati svoj predlog zakona, ovde su primedbe na elemente postojećeg predloga koje nisu previše korisne po sam proces privatizacije a samim tim i ukupnu ekonomiju, pa bi bilo korisno izostaviti ih u novim varijantama zakona (ili izmena postojećeg)</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">1. Ciljevi koji se žele postići</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">U najkraćem, ideja zakona je bila da se privatizacija završi do kraja 2014. godine. To je bio vrlo ambiciozan cilj čak i da nisu menjana pravila igre (a samim tim što se donosi novi zakon, ona su potpuno izmenjena). Međutim, kada je već ambiciozan cilj postavljen (što je vrlo opravdano), onda je postupak privatizacije trebalo da bude prilagođen tako ambicioznom cilju. Ono što je urađeno jeste da je sam proces dodatno zakomplikovan kroz uvođenje novih profesija (privatizacioni upravnici), uvođenje metoda privatizacije koji zapravo nisu privatizacija i druge postupke, tako da se čini da bi privatizaciju bilo jednostavnije okončati po starom zakonu ako je cilj da se to obavi što pre (a svakako jeste).</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b style="line-height: 18.399999618530273px;">2. Priprema za privatizaciju</b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Novi zakon je predvideo da se uvedu tzv. privatizacioni upravnici, kao paralela sa stečajnim upravnicima za preduzeća u stečaju. Oni bi morali da polažu određeni ispit i dobiju licencu, pripremaju lične karte a da istovremeno krivično odgovaraju ako podaci u njima nisu tačni. To značajno komplikuje proceduru i obesmišljava razne profesionalne delatnosti koje su zadužene za utvrđivanje tačnosti finansijskih izveštaja (revizija), i verovatno dovodi u čudnu poziciju potencijalne investitore koji ne bi mogli da sprovedu svoju analizu preduzeća koja budu hteli da preuzmu.</span><br />
<span style="font-family: inherit; line-height: 18.399999618530273px;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit; line-height: 18.399999618530273px;">Na <a href="http://www.priv.rs/upload/document/prospekt_1468.pdf"><b>ovom linku</b></a> se nalazi prospekt Galenike na celoj jednoj strani. Takav dokument je bio zamišljen da služi investitorima da pošalju pismo o zainteresovanosti, a konačnu odluku da donesu na osnovu "ličnih karata". Ranije smo imali <a href="http://slobodnotrziste.blogspot.com/2013/10/o-licnim-kartama-drzavnih-preduzeca-i.html"><b>post</b></a> o tome da ovi dokumenti teško mogu biti dovoljni stranim investtiorima za donošenje bilo kakve smislene odluke (ili čak razmišljanje). Ono što je vrlo čudno i iznenađujuće, bilo je predviđeno da oni budu jedini izvor informacija investitoru, a da se ukine procedura dijagnostičke analize (due diligence) koja je standardna za bilo kakve postupke sticanja većinskog vlasništva. </span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">3. Metodi prodaje</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">U pogledu metoda prodaje, umesto ranijih tendera i aukcije, uzima se najlošiji od svih metoda: kombinacija aukcije sa dostavljanjem zatvorenih ponuda, kao u slučaju Mobi 63. U javnosti se nekako stekao utisak da je prodaja ove firme na javnoj aukciji pred TV kamerama bio najveći poduhvat reformi u Srbiji. Ne uzima se u obzir da se možda radi o vrlo atraktivnoj delatnosti, koja privlači interesovanje investitora u bilo kom delu sveta (pa time se podiže i prodajna cena), a da je TV aukcija uzeta u obzir zbog brojnih problema sa transparentnošću celog procesa (prethodno oduzimanje licence, nerešeni vlasnički odnosi itd.)? Kako bilo, ovde je to jedini dozvoljeni metod. Zašto je on loš?</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Jednostavno iz razloga što investitori koji imaju priliku da posmatraju ponašanje svojih konkurenata na ponuđenu cenu (što je slučaj na aukciji gde svi sede u istom redu) nikada neće biti primorani da ponude svoju najveću cenu. Oni će postati pobednici odmah nakon što odustane poslednji njihov konkurent. Cena koja se tada postigne je jedan prag iznad cene na kojoj je odustao pretposlednji učesnik aukcije. Ali, to nije nužno i maksimalna cena koju je spreman da plati poslednji učesnik aukcije, koji istovremeno postaje pobednik.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">4. Novi metodi</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Osim prodaje kapitala ili imovine, zakon je predviđao nove metode privatizacije kao što su zajedničko ulaganje, dokapitalizacija, opcija kupovine kapitala i poveravanje upravljanja uz podelu dobiti. Čudno je što se neke od tih metoda nalaze ovde, jer se na primer ministar protivio jednom zajedničkom ulaganju (Air Serbia), kao što je naveo u <b><a href="http://www.danas.rs/danasrs/politika/ministar_sasa_radulovic_poslao_obrazlozenje_ostavke_nikolicu_i_dacicu.56.html?news_id=275238">obrazloženju ostavke</a></b>. <span style="line-height: 115%;">Kad je reč o poveravanju upravljanja uz podelu dobiti, ta metoda nije u
skladu sa idejom privatizacije (transformacijom državnog vlasnistva u
privatno), konfliktna je (razdvojenost vlasništva od upravljanja uglavnom nije
dobra stvar) i nije u skladu sa ambicijom da se privatizacija završi do kraja
godine jer predstavlja u najblažoj formulaciji samo međufazu do
privatizacije (a u realnosti verovatno odustajanje od toga).</span></span><br />
<span style="font-family: inherit; line-height: 115%;"><br /></span>
<span style="line-height: 18.399999618530273px;"><span style="font-family: inherit;">Zakonom se predviđa da se privatizacija može smatrati okončanom ako je za državna preduzeća usvojen Unapred pripremljen plan reorganizacije koji može (ali i ne mora) da sadrži jednu od ovih metoda. U realnosti dakle, moguće je da većina preduzeća ostane u većinskom državnom vlasništvu a da se smatra da je privatizacija okončana, što bi bio veliki paradoks.</span></span><br />
<span style="font-family: inherit; line-height: 115%;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit; line-height: 115%;"><b>Zaključak</b></span><br />
<span style="font-family: inherit; line-height: 115%;"><br /></span>
<span style="line-height: 18.399999618530273px;">Metod prodaje putem aukcije je verovatno odabran sa stanovišta transparentnosti, tj. većeg poverenja javnosti u ispravnost procesa. Međutim, takav pristup ne garantuje i maksimalnu cenu za ponuđeni kapital/imovinu, kao što smo prethodno objasnili, a to je glavni cilj postupka prodaje.</span><br />
<span style="line-height: 18.399999618530273px;"><br /></span>
<span style="line-height: 18.399999618530273px;">Dobra strana zakona je bila ta što u slučaju da do kraja godine ne bi bili sprovedeni postupci koje on predviđa (prodaja imovine ili kapitala ili usvajanje plana reorganizacije), državna preduzeća bi krenula u likvidaciju. Međutim, problem je što plan reorganizacije ne predstavlja privatizaciju, a budući da većina preduzeća zahteva neku vrstu reorganizacije, usvajanjem takvog plana do kraja godine bio bi postignut samo formalni uspeh, jer bi većina preduzeća mogla da ostanu u većinskom državnom vlasništvu. U pravnom smislu njihov status bi bio drugačiji, ali u vlasničkom (koji je jedini relevantan) većina stvari bi ostala ista.</span><br />
<span style="line-height: 18.399999618530273px;"><br /></span>
<span style="line-height: 18.399999618530273px;">Zbog toga, ovaj zakon se ne može smatrati "reformskim". Pravilno iskazivanje obaveza i imovine preduzeća, procene po tržišnim metoda i ostalo što on propisuje su svakako korisni, ali ne i opredeljujući faktor da bi neka preduzeća bila interesantna stranim investitorima. Dodatno, investitori će svoje ponude bazirati uvek na svojoj proceni vrednosti preduzeća (ili imovine) a ne na proceni tzv. privatizacionih upravnika (koji mogu biti i sadašnji direktori). U tom smislu, čini se da je bivši ministar bio previše ograničen svojim iskustvom stečajnog upravnika, budući da iako su neka od državnih preduzeća uporediva sa onim u stečaju, dobar deo njih koji treba da budu u postupku privatizacije (Telekom Srbija, Dunav Osiguranje, Komercijalna banka itd) </span><span style="line-height: 18.399999618530273px;">ipak nije.</span></div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-1486163046093238522014-01-25T18:15:00.000+01:002014-01-25T18:17:04.983+01:00Ekonomija protiv obnovljivih izvora energije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">List Danas je pre par dana objavio <a href="http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/packa_vladi_u_nezgodno_vreme.4.html?news_id=274768"><b>tekst</b></a> o tome da EU kritikuje Srbiju zbog nedovoljnog razvoja obnovljivih izvora energije u našoj zemlji. </span></div>
<blockquote class="tr_bq">
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit; line-height: 115%;">U
deklaraciji Evropski parlament ističe da „žali zbog izostanka napretka i
stalnog kašnjenja u praktičnoj primeni okvira za obnovljive izvore energije i
primećuje da Srbija zaostaje za drugim zemljama kandidatima u korišćenju
obnovljivih izvora energije i izražava zabrinutost zbog toga što ciljevi za
obnovljive izvore energije za 2020. u Srbiji neće biti ispunjeni“. EP, takođe,
„naglašava potrebu za transparentnošću u postupcima savetovanja vlade i žali
zbog neuspeha vlasti Srbije u vođenju računa o stavovima međunarodnih
finansijskih institucija pri usvajanju modela ugovora o otkupu električne
energije“. Uz to, Evropski parlament je izrazio negodovanje zbog toga što je
postignuto vrlo malo napretka u oblasti životne sredine i klimatskih promena te
je pozvao vlasti u Srbiji da što je brže moguće usvoje sveobuhvatnu strategiju
za klimu u skladu sa ciljevima Evropske unije. </span></div>
</blockquote>
<span style="font-family: inherit;">Trenutno je cilj da se do 2020. godine postigne minimalno učešče energije proizvedene iz obnovljivih izvora od minimalno 20% u ukupno proizvedenoj energiji. Istovremeno, Njujork Tajms <a href="http://www.nytimes.com/2014/01/23/business/international/european-union-lowers-ambitions-on-renewable-energy.html"><b>piše</b></a> da EU odustaje od ciljeva u vezi sa obnovljivim izvorima energije. Naime, na sastancima Evropske komisije prošle nedelje je razmatrano da nakon 2020. godine budu ukinute obaveze država članica prema ciljevima u domenu učešća energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Kako se navodi, Evropa je dugo godina pokušavala da "spase planetu" postavljajući globalne standarde u domenu klimatskih promena, korišćenja obnovljivih izvora energije i emisije gasova, istovremeno žrtvujuću ekonomski rast. </span><br />
<blockquote class="tr_bq">
<span style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 1.4375rem;">High energy costs, declining industrial competitiveness and a recognition that the economy is unlikely to rebound strongly any time soon are leading policy makers to begin easing up in their drive for more aggressive climate regulation.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><span style="background-color: white; line-height: 1.4375rem;"><br /></span>
<span style="background-color: white; line-height: 1.4375rem;">On Wednesday, the European Union proposed an end to binding national targets for renewable energy production after 2020. Instead, it substituted an overall European goal that is likely to be much harder to enforce.</span></span></blockquote>
<blockquote class="tr_bq">
<span style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 23px;">But the proposals were seen as a substantial backtrack by environmental groups, and evidence that economic factors were starting to influence the climate debate in ways they previously had not in Europe.</span></blockquote>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjo0EZuKV5dUA8LrcoXRo-7D2SJefMg7r-FzrPJzCbJ5UIHQpnZYpkdW3pik_mOVcwGwyiFhkhvJEpUD58GJE-Sq3P1dg79XytY9o0vqQkQ3z4atYgjzkuvzGSaiaJLFigHSY7tyNsZjthyphenhyphen/s1600/euclimatepic-master675-v2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjo0EZuKV5dUA8LrcoXRo-7D2SJefMg7r-FzrPJzCbJ5UIHQpnZYpkdW3pik_mOVcwGwyiFhkhvJEpUD58GJE-Sq3P1dg79XytY9o0vqQkQ3z4atYgjzkuvzGSaiaJLFigHSY7tyNsZjthyphenhyphen/s1600/euclimatepic-master675-v2.jpg" height="266" width="400" /></a></div>
</div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-32464028127958236652013-10-24T12:46:00.000+02:002013-10-24T15:23:54.229+02:00O „ličnim kartama“ državnih preduzeća i javnom pozivu za poslovne ideje Ministarstva privrede<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">Osim ako niste
živeli van Srbije poslednjih meseci, verovatno ste upoznati da budućnost
državnih preduzeća zavisi od toga da li će njihovi predstavnici popuniti
određene formulare sa osnovnim informacijama o poslovanju (tzv. „lične karte“)
ili će odbiti da to učine. Oni koji odbiju izgleda da nemaju čemu da se nadaju,
a ostali su „u igri“.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">I tako posle
nekoliko nedelja tenzija oko celog poduhvata, isti izlazi na svetlost dana i
stičemo neki utisak kako je zamišljen. Poenta je da se na sajtu Ministarstva
privrede našao <b><u><a href="http://www.privreda.gov.rs/pages/article.php?id=9886">oglas</a></u></b> kojim se pozivaju investitori da podnesu „poslovne predloge
i ideje“ za ova preduzeća, a kao pomoć u definisanju predloga, ponuđeni su im
excel i word fajlovi sa informacijama o preduzećima u restrukturiranju (<b><u><a href="http://www.privreda.gov.rs/pages/issue.php?id=9881">ovde</a></u></b>,
odabrati kategoriju). Pregledom tih dokumenata može se utvrditi da su vrlo loše
sastavljeni, previše detaljni i sa mnoštvom suvišnih informacija (sa popisom
svake stolice i ormara koje firme poseduju). Takođe, oni sadrže i informacije o
visini dugovanja i potraživanja prema pojedinačnim dobavljačima i kupcima, što
je vrlo iznenađujuće, jer se takvi podaci čuvaju kao poverlivi ako ne zbog
firme, onda zbog upravo tih poslovnih partnera. Iako sadrže suvišne podatke, dokumenti
ne sadrži neke osnovne (npr. detalje o proizvodnom programu firme,
karakteristikama proizvoda i slično). Generalno, ovi dokumenti ni vizuelno ni
po informacijama koje nude ne izgledaju na dokumente koji se pripremaju za
investitore koji treba da razmotre ulaganje u neku firmu.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Verovatno je
svemu tome doprinelo iskustvo ministra kao stečajnog upravnika, koji je slične
preglede pravio za firme u stečaju, ali ovaj proces ima sasvim drugu namenu,
koliko god da su ove firme uporedive sa onima u stečaju. Da ne govorim da ima
ogromnih grešaka u klasifikaciji preduzeća, pa recimo ako želite da se
raspitate o firmama u oblasti <b><u><a href="http://www.privreda.gov.rs/UserFiles/File/18102013/SRPSKI/Urestrukturiranju/HTML/FinansijeOsiguranje.htm">finansijskih delatnosti i delatnosti osiguranja</a></u></b>,
bićete iznenađeni da se tamo nalaze RTB Bor Grupa, Prva Petoletka, Petar
Drapšin, Zorka Holding i drugi (naravno, u pitanju su holding firme koje se
bave upravljanjem zavisnim društvima, ali opet to nisu poslovi finansija i
osiguranja).<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Međutim, važniji
od same informacione osnove jeste cilj koji se želi postići ovim putem. U
javnom pozivu on formalno glasi:<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<blockquote class="tr_bq">
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<i><span lang="SR">Pozivamo sve zainteresovane domaće i strane investitore da analiziraju "lične karte" preduzeća koja su predmet njihovog interesovanja i da Ministarstvu privrede pošalju svoje poslovne planove i ideje za preduzeća u restrukturiranju i ostala u nadležnosti Agencije za privatizaciju, sa priloženim osnovnim podacima o pravnom licu i/ili priloženom kratkom biografijom autora i članova tima, ukoliko se radi o fizičkim licima.<o:p></o:p></span></i></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<i><span lang="SR"><br /></span></i></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<i><span lang="SR">Pristigli poslovni planovi i ideje biće predmet analize Agencije za privatizaciju, samog preduzeća i Ministarstva privrede, a zainteresovani investitori će biti obavešteni o daljim aktivnostima. Do kraja godine biće utvrđena strategija za svako od ovih preduzeća.<o:p></o:p></span></i></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<i><span lang="SR"><br /></span></i></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<i><span lang="SR">U cilju obezbeđivanja pune transparentnosti, Ministarstvo privrede će objaviti sve pristigle planove i ideje na veb stranici Ministarstva.</span></i></div>
</blockquote>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<i><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></i></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Šta je problem u svemu ovome i zašto mislim da će
ceo poduhvat biti neuspešan?<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Sam poziv deluje kao poziv na konkurs za nove
biznis ideje (gde se kao podloga za razmišljanje koriste državne firme), a ne
kao poziv za investiranje u ove firme ili preuzimanje njihovog većinskog
vlasništva. Da vlada želi da prepusti većinsko vlasništvo investitorima, onda
bi to jasno bilo naznačeno i od investitora bi se tražilo na koji način preferiraju
da steknu većinsko vlasništvo (kupovinom kapitala, dokapitalizacijom,
zajedničkim ulaganjem u novu firmu itd.), ali to nije slučaj. Investitor je po
definiciji neko ko stiče vlasništvo nad firmom, a pošto se ovde ne nudi takva
opcija, onda investitori uopšte nisu ciljna grupa koja se prepoznaje u ovom
javnom pozivu. <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Sama činjenica da ulazite u neki proces bez
strategije (koja će navodno biti formulisana do kraja godine) govori da ne
znate tačno šta radite. Dodatno, na ovaj način kao da sprovodite neko
ispitivanje javnog mnenja da biste formulisali tu strategiju. Međutim, takvo
ispitivanje vam nije neophodno jer i praksa i teorija vam nude dovoljno
informacija o razlozima neuspeha državnih preduzeća i mogućim strategijama sa
njima u budućnosti. Svi problemi tih preduzeća potiču od toga što su u državnom
vlasništvu, pa jedina strategija jeste njihova privatizacija ili stečaj, u
slučaju da je privatizacija neuspešna (ipak, ministar ima dosta dilema sa tom logikom, što smo znali i <b><u><a href="http://slobodnotrziste.blogspot.com/2010/10/privremeni.html">ranije</a></u></b>).<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Razvijati neku poslovnu ideju je svakako korisna
stvar, međutim isto tako ako je ona dobra, trudićete se da je čuvate kao
poverljivu dok je ne ostvarite u praksi i ne unovčite. Eventualno ćete je
objaviti na nekom konkursu gde želite da dobijete novčana sredstva za njenu realizaciju,
ali ovo nije takav konkurs (ili bar verujemo da nije). Sve to govori da bilo
koji ozbiljan investitor neće sebe dovesti u poziciju da javno budu objavljene
njegove ideje u bilo kom segmentu (pa ni u vezi sa srpskim državnim
preduzećima), jer bi na taj način omogućio konkurentima da ih realizuju pre
njega. Dodatno, investitori testiraju svoje ideje na tržištu i sigurno neće
dozvoliti da prethodno budu testirane na veb stranici Ministarstva gde bi od
strane državnih birokrata koji sa tržištom veze nemaju bile javno odbačene u
poređenju sa drugima (ili zato što ne odgovaraju strategiji).<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Iz pristupa Ministarstva ovom problemu se stiče
utisak da oni misle da su poslovne ideje i saveti u vezi sa ovim preduzećima
potpuno besplatni i da mi treba da se utrkujemo da ih stavimo na raspolaganje.
U realnosti to nije slučaj i ne vidim koji izazov neko može imati da učestvuje
na ovom konkursu, posebno zato što je svako u poslednjih više od 10 godina imao
prilike da se obrati Agenciji za privatizaciju sa idejom da kupi određeno
državno preduzeće sa spiska, pa ako do sada nije bilo zainteresovanih, malo je
verovatno da će ovaj loše osmišljen poziv nešto promeniti.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Jedino što vidim da može biti proizvod ovog procesa
jeste legitimacija neke ideje koja se u ovom trenutku čini kao potpuno
nelegitimna ili nezakonita. Ako ne postoji zakonska osnova da se realizuje neki
aranžman sa određenim državnim preduzećem, na ovaj način se može ostvariti
privid da je ideja potekla od nekog „investitora“ a onda će Ministarstvo
uraditi svoj posao da prema tome formuliše „strategiju“ i sve zakonski upakuje
da može da se realizuje.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: left;">
<span lang="SR" style="line-height: 115%;"><span style="font-family: inherit;">Sve u svemu, iako mislim da neke ideje ministra nisu
loše (gašenje Fonda za razvoj, prekid subvencionisanja i slično), čini se da ovim
stvarima treba pristupati mnogo ozbiljnije.</span></span></div>
</div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-57587245666627980422013-07-18T18:41:00.000+02:002013-07-18T23:50:51.214+02:00Sukob interesa<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<span style="font-family: inherit;">Kad se pomoću Google pretražuje <a href="https://www.google.rs/search?q=dinkic+konflikt+interesa&oq=dinkic+konflikt+interesa&aqs=chrome.0.69i57.5563j0&sourceid=chrome&ie=UTF-8#biw=1280&bih=685&sclient=psy-ab&q=dinkic+sukob+interesa&oq=dinkic+sukob+interesa&gs_l=serp.3..33i21.1523007.1529799.3.1529929.39.27.8.2.2.1.403.4205.4j16j2j2j1.25.0....0.0..1c.1.20.psy-ab.dxBavOEpX24&pbx=1&bav=on.2,or.r_cp.r_qf.&bvm=bv.49478099%2Cd.bGE%2Cpv.xjs.s.en_US.c75bKy5EQ0A.O&fp=248b445c8e6a6e61"><b>"Dinkić sukob interesa"</b></a> ili bilo koja kombinacija sličnih reči, jedino što izlazi jesu neki bizarni tekstovi o tome kako je pomenuti političar zaposlio suprugu u svom ministarstvu ili istovremeno nastupao kao predlagač zakona o autorskim pravima i kompozitor.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
Međutim, mnogo opasnija stvar leži u činjenici da on nastupa kao ministar dva objedinjena ministarstva finansija i privrede. Sukob interesa u ovoj poziciji se ogleda u <a href="http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2013&mm=07&dd=18&nav_id=733778"><b>sledećem primeru</b></a>:<br />
<blockquote class="tr_bq">
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 12.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-outline-level: 1;">
<span style="font-family: inherit;"><b>Dinkić: Simpo da plati ili je naš</b></span><span style="background-color: transparent;"> </span></div>
</blockquote>
<blockquote class="tr_bq">
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 15.2pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: inherit;">Beograd -- Ministar Mlađan Dinkić kaže da će firma Simpo morati ili da
plati dug, što je malo verovatno, ili će taj dug biti pretvoren u državno
vlasništvo nad kompanijom.</span><span style="background-color: transparent;"> </span></div>
</blockquote>
<blockquote class="tr_bq">
<div class="MsoNormal" style="background: white; line-height: 15.2pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: inherit;">Dinkić je, u izjavi
novinarima u Vladi Srbije, rekao de je realnija opcija da se poreski dug Simpa
pretvori u vlasništvo države i da ta kompanija nastavi da radi kao većinski
državna.</span><span style="background-color: transparent;"> </span></div>
</blockquote>
<blockquote class="tr_bq">
<span style="line-height: 115%;"><span style="font-family: inherit;">On je rekao da državu ne
zanima da zadrži Simpo u svom vlasništvu, već da za tu kompaniju nađe
strateškog partnera ili će, ako to ne žele, otići u blokadu...</span></span></blockquote>
<span style="font-family: inherit;">Interes ministarstva finansija, u čijoj nadležnosti je Poreska uprava jeste prikupljanje poreza, tj. što veći stepen naplate poreza i balansiranje prihoda i rashoda u javnim finansijama (ovde ne ulazimo u to koliki nivo rashoda, prihoda, stope poreza itd je opravdan). U tom smislu, svako neplaćanje poreza treba da upali određenu crvenu lampicu i prema tom dužniku se preduzimaju određene mere u cilju naplate potraživanja (blokada računa, prodaja imovine i naplata kroz stečaj itd).</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Ministarstvo privrede ne može da ima ovako jasne interese jer je ono isključivo politička ustanova. Njegovo postojanje u bivšim komunističkim zemljama poput Srbije se može jedino vezati za postojanje određene administracije koja će da dovrši proces privatizacije, nakon čega bi bila ukinuta. Ako njegov cilj nije takav, onda pravi ciljevi ne postoje, mogu se menjati često i vezani su isključivo za političke interese za određena državna preduzeća i slično.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Ako su ovakva dva ministarstva objedinjena u jedno, onda će na šteti sigurno biti ministarstvo finansija, tj. državni budžet, jer proizvoljno definisani ciljevi ministarstva privrede se prenose i na funkcionisanje ovog ministarstva i Poreske uprave. Tako se može doneti odluka da se nekim preduzećima toleriše neplaćanje poreza dok iznos duga ne dostigne takve razmere da njegovom konverzijom u kapital država postaje većinski vlasnik. Dalje, kao većinski vlasnik država će preko objedinjenog ministarstva da zloupotrebljava poreske prihode tako što će da subvencioniše postojanje tog preduzeća u budućem periodu, a onda će da subvencioniše i potencijalnog novog vlasnika te firme ako se isti deklariše kao "strani investitor".</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Da ne postoji sukob interesa kreiran spajanjem ministarstava, Poreska uprava bi pokrenula prinudnu naplatu poreza blokadom računa, prodajom imovine kroz stečaj i slično, čime bi naplatila svoja potraživanja od budućih vlasnika Simpa. Ovako, vlasnici Simpa će, ne svojom voljom, postati svi poreski obveznici koji će najpre izmiriti sva zaostala dugovanja ove firme, a onda verovatno preuzeti i neke nove finansijske obaveze.</span></div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-62829029693702962482013-07-10T20:57:00.000+02:002013-07-11T00:59:27.562+02:00O govoru profesorke Filološkog fakulteta<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal">
<b><a href="http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/392603/Profesorka-Rajna-Dragicevic-odrzala-govor-koji-ce-studenti-pamtiti-celog-zivota">Govor profesorke Rajne Dragicevic</a></b><span lang="SR">, koji je koliko vidim izazvao veliku pažnju, prava je slika
propalog državnog obrazovanja u ovoj zemlji.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Opšte je poznato
da ljudi u državnim institucijama imaju privilegiju da ne moraju da brinu za
svoje plate jer ih mi finansiramo. Upravo dugogodišnje tavorenje u takvom
sistemu podsticaja dovodi do toga da posmatrate realni svet oko sebe (koji se
neprestano menja i zahteva od vas da mu se prilagođavate) sa mešavinom prezira
i gađenja, kao što je vidljivo u navedenom govoru. Profesorka zbog svega toga
ne razume sledeće:</span></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<ul style="text-align: left;">
<li>Sve urušene vrednosti u društvu su posledica delovanja državnih institucija, od kojih sistemu obrazovanja pripada jedna od najvećih zasluga</li>
<li>Nastava srpskog
jezika <u>i knjizevnosti</u> predstavljala je najvažnije mesto za utemeljenje ideološke pozicije
vlasti, verovatno više nego časovi raznih izmišljenih komunističkih nauka (poput
sociologije)</li>
<li>Smisao
obrazovanja iz srpskog jezika nije utemeljenje nacionalizma i kolektivizma („učite
učenike da vole svoju zemlju“) već obrazovanje iz srpskog jezika</li>
<li>Foliranti nisu
oni sa zvučnim zanimanjima nego upravo oni koji imaju posao zato što im je
profesija monopolizovana (osnovno obrazovanje je obavezno)</li>
<li>Dostojanstvo
profesije ne postoji. Postoji (lično i profesionalno) dostojanstvo pojedinca.</li>
</ul>
<br />
<div class="MsoNormal">
U vezi sa
krajnjim pozivom na rat, sugerisao bih profesorki da bude oprezna, jer ne vidim
koje oružje ona i njena profesija imaju da krenu u rat protiv nas. Sa druge
strane, ako mi krenemo u rat na njih i odbijemo da finansiramo
predimenzionirani, zastareli i nefunkcionalni sistem državnog obrazovanja,
bojim se da se njoj i njenim kolegama ne piše dobro.</div>
</div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-64888139905480083442013-07-03T17:46:00.000+02:002013-07-03T19:34:46.669+02:00Dado Topić, evroskeptik<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<span style="font-family: inherit;">Jedino što mi pada na pamet u vezi sa nedavnim ulaskom Hrvatske u EU jeste jedna još neobjavljena pesma Dade Topića "Europe" koju već odavno izvodi na koncertima. U jednom intervjuu za Blic (koji je čak iz 2001. i kada je retko ko razmišljao o EU na ovaj način) je rekao:</span><br />
<br />
<blockquote class="tr_bq">
<div style="border: 0px; color: #111111; line-height: 20.796875px; outline: 0px; padding: 0px;">
<span style="font-family: inherit;">- Imam nekolicinu (pesama) koje se tiču Evrope. Govore o tome da li je taj ponuđeni smisao stvarno smisao ili besmisao. Evropa se fura na priču i retoriku, ali ona nije to zašto se izdaje. Stvarno ne želim biti komercijalni pjevač čije pjesme pjevaju djeca u vrtiću ili mame dok kuhaju ručak.</span></div>
<h4 style="border: 0px; color: #111111; line-height: 1.5em; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px;">
<span style="font-family: inherit;">Hoćete li da čitaocima 'Blica' premijerno otkrijete neki stih?</span></h4>
<div style="border: 0px; color: #111111; line-height: 20.796875px; outline: 0px; padding: 0px;">
<span style="font-family: inherit;">- Ima jedan bezobrazan: 'Donedavno sam bio suveren i samouvjeren da je tvoja ljubav iskrena...', počinje kao ljubavna tema, ali završava se refrenom 'Stop fucking me, jer ti si meni obećala demokraciju'.</span></div>
</blockquote>
<br />
<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="//www.youtube.com/embed/2Y99B30ZWH4" width="560"></iframe><br />
<br />
<br /></div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-57707732054450041042012-10-03T00:41:00.000+02:002012-11-01T22:45:13.366+01:00Masters Of Money: Friedrich Hayek (2012)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
U pitanju je serijal BBC-a u tri epizode od kojih je jedna posvećena Hajeku. Pošto iza ovog dokumentarca stoji "javni servis", naravno da im nije bio cilj da otvoreno zagovaraju primenu Hajekovih ideja u praksi, već da pokušaju da prikažu koliko su one, tokom njegovog života, bile zastupljene i gde im je bilo mesto u odnosu na mainstream.<br />
<br />
Tako se tenzija tokom ove epizode održava doziranim pojavljivanjima <b><a href="http://www.youtube.com/watch?v=CgAUW_zcN9k">zagovornika simulacije invazije vanzemaljaca</a></b> i snažnog odgovora države na tu invaziju u vidu rekordne javne potrošnje koja će nas izvući iz recesije. Dodatno, na kraju autorka na vrlo loš način zatvara epizodu konstatujući kako ne može da zamisli da će doživeti da bilo koja vlada danas ili u budućnosti zastupa Hajekove neintervencionističke ideje u rešavanju ekonomske krize, što više ostavlja utisak odbacivanja ideja kao bizarnih nego kritike savremenika u državnim administracijama širom sveta. Naravno, od <b><a href="http://www.dailymail.co.uk/news/article-1349506/Left-wing-bias-Its-written-BBCs-DNA-says-Peter-Sissons.html">levičarskog BBC-a</a></b> se ne može više i očekivati, ali opet pokušaj je vredan gledanja uz rezerve.<br />
<br />
<iframe allowfullscreen="allowfullscreen" frameborder="0" height="315" src="http://www.youtube.com/embed/Bd4svreSWko" width="560"></iframe><br />
<br /></div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-55743087864537972192012-10-01T23:56:00.000+02:002012-10-03T00:46:07.316+02:00Fraud. Why the Great Recession? (2012)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">Odličan dokumentarni film koji je producirao prof. <span style="background-color: white; line-height: 21px;">Jesús Huerta de Soto, iz jula ove godine. Govori o finansijskoj krizi iz 2008. godine iz ugla austrijske škole. Zvanični sajt filma se nalazi <b><a href="http://www.fraudedocumental.com/#!__english">ovde</a></b>.</span></span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><span style="background-color: white; line-height: 21px;"><br /></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<iframe allowfullscreen="allowfullscreen" frameborder="0" height="315" src="http://www.youtube.com/embed/PTpKGiVwKHY" width="560"></iframe></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><span style="background-color: white; line-height: 21px;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><span style="background-color: white; line-height: 21px;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><span style="background-color: white; line-height: 21px;"><br /></span></span></div>
</div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-487762770736983122012-09-21T20:53:00.000+02:002012-09-21T20:56:00.933+02:00EPS-ova "logika" određivanja cena<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="MsoNormal">
U poslovanju firme iz koje socijalizam nikada nije ni iza<span lang="SR">šao, najavljuju se neke socijalističke
novine. Tako je ministarka energetike danas izjavila da će se <a href="http://www.b92.net//biz/vesti/srbija.php?yyyy=2012&mm=09&dd=21&nav_id=644963"><b>promeniti tarifni sistem</b></a>, tako da najveći potrošači plaćaju više, a mali potrošači plaćaju manje,
sve u skladu sa politikom ove vlade da treba posebno nagaziti one koji dobro
zarađuju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Šta je problem u
vezi sa tim?<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
Rast prodaje a samim tim i proizvodnje nekog proizvoda/usluge snižava njegove prodajne odnosno proizvodne troškove, tako da kupci koji kupuju veće količine proizvoda treba da imaju manju cenu po jedinici proizvoda (bilo da je to kilogram, metar, litar ili kilovat-čas). U prodajnoj politici to funkcioniše preko rabata, tako da oni koji kupuju veće količine dobijaju manju cenu kao popust na količinu. Na taj način se povećava obim prodaje i portfolio kupaca koje to preduzeće ima, kao pretpostavka njegovog uspešnog poslovanja (interesantno da je isti argument upotrebio i bivši ruski ambasador Konuzin kada je<b> <a href="http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/%D0%A0%D0%A2%D0%A1+1/1176410/%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D1%80+%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BD+%D0%B8+%D0%94%D1%83%D1%9A%D0%B0+%D0%9C%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B.html">objašnjavao</a></b> zašto je cena gasa za Nemačku dosta niža od one koju plaća Srbija).<br />
<br />
Međutim, to je situacija sa preduzećima koja nastoje da budu profitabilna i uspešna. EPS nema taj cilj. Njegov, tj. cilj države je da EPS bude gubitaš i nikad ne postane profitabilna kompanija. Što su veći gubici, to je veći strateški značaj te kompanije za državu, jer država posebno voli kompanije koje prave gubitke (pored EPS-a tu je Železara Smederevo i mnoge druge). Time se samo potvrđuje teza da najviše štićena preduzeća, tj. monopolisti na neliberalizovanom tržištu moraju da propadaju, tj. da nijedan proizvod ili usluga ne može biti element socijalne politike.<br />
<br />
Posledice takve odluke će biti da će najveći potrošači (a to su preduzeća) imati rast troškova energije, zbog čega će im se smanjiti dobitak a time i sposobnost da rastu, investiraju, izmiruju svoje obaveze i dr. To će uticati i generalno na niži rast ekonomije.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjA2iaiMfupm0bID1q8Mspndb7WOyo1LOrt78Q00C2TKSWyJaZduY_zbqdCjzrOlpOunTCwaQZ5j1ZsYCHhEAGRB0SNUePXl7oDVQbrT8bDOxpQYXiq1rAFRcWb873QuvQzTC1nWJso298f/s1600/elektroprivreda-susa-uvoz-struje-nestasica-struje-1344973353-197948.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjA2iaiMfupm0bID1q8Mspndb7WOyo1LOrt78Q00C2TKSWyJaZduY_zbqdCjzrOlpOunTCwaQZ5j1ZsYCHhEAGRB0SNUePXl7oDVQbrT8bDOxpQYXiq1rAFRcWb873QuvQzTC1nWJso298f/s320/elektroprivreda-susa-uvoz-struje-nestasica-struje-1344973353-197948.jpg" width="216" /></a></div>
<span id="goog_104174130"></span><span id="goog_104174131"></span><br /></div>
</div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-20365429512848796822012-09-18T19:41:00.000+02:002012-09-18T19:41:02.651+02:00Prilog istoriji promašaja države: krediti za likvidnost privrede<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Slušam <a href="http://www.youtube.com/watch?v=kgOQCG2H_5k&feature=player_embedded"><b>obrazloženje ministra finansija i ekonomije</b></a> za uvođenje subvencionisanih kredita. Privreda je u krizi, ima problem sa likvidnošću, ne može da vrati kredite, preduzeća su opterećena visokim kamatama. I šta je njegovo rešenje? Da banke zarađuju još para. A kako im to omogućiti ako ne naplaćuju ni kamate na trenutne plasmane? Tako što će država po svojoj dobroj navici da uskoči kao treća strana, u jedan aranžman između banke i pojedinačne privatne firme koji sa njom nema nikakve veze. Ona će sada dobrovoljno da plaća deo kamate umesto preduzeća, kako bi istima bili odobreni dodatni krediti.<br />
<br />
Zašto je to pogrešno?<br />
<br />
Situacija u kojoj pojedina preduzeća ne mogu da izmiruju svoje obaveze (prema bankama, dobavljačima i drugima) je apsolutno posledica njihovih poslovnih odluka i poslovnog okruženja (btw, da li na ovaj način država priznaje da je poslovno okruženje izuzetno nepovoljno, pa naknadno želi da plaća posledice svoje loše politike?). Ali kad se uzmu faktori na koje sama preduzeća mogu da utiču, to se svodi na njihovu poslovnu politiku i isključivo njihove odluke. Nemogućnost izmirenja obaveza preduzeća prema bankama je stvar pogrešne procene (a) preduzeća da će njihovi projekti koji su finansirani iz kredita doneti prinos dovoljan za pokriće troškova kamate i vraćanje glavnice (b) banaka da je rizik odobravanja kredita prihvatljiv za banku i da je stepen obezbeđenja zadovoljavajući.<br />
<br />
Srpska preduzeća koja većim delom potiču iz perioda kada su dobijala kredite koje nisu morala da vraćaju i dalje se suočavaju sa situacijom da ne mogu pravilno da procene rizik u koji ulaze određenim kreditnim aranžmanom. To je zato što to nikada i nisu radili i nisu imali od koga da nauče. Retko koje preduzeće u Srbiji ima ozbiljan finansijski sektor koji će analizirati jedan takav poduhvat. Takođe, mnoga preduzeća su one-man show, personifikacija svojih vlasnika koji sve i da imaju neke obrazovane ljude najčešće ih ne slušaju i samostalno donose odluke misleći da razumeju potpuno sve aspekte poslovanja.<br />
<br />
Na drugoj strani su banke koje zapravo i nemaju nekakvu ozbiljnu intenciju da im budu vraćeni svi krediti koje su odobrili. Njima je često zadovoljavajući i konstantni priliv koji ostvaruju po osnovu visokih kamata. U želji da plasiraju što više sredstava, bili su spremni da prihvate krajnje nerealne iznose procene nekretnina i druge imovine koja je prihvatana kao sredstvo obezbeđenja.<br />
<br />
Dakle, u celoj toj priči u kojoj nigde nema države, ona se pojavljuje i nanosi štetu po najmanje dva osnova: (a) time što razvija poslovanje banaka i omogućuje im dodatne zarade na štetu poreskih obveznika i (b) odvraća preduzeća od nužnih promena i prilagođavanja novonastaloj situaciji nudeći im finansijska sredstava mimo tržišnih uslova. </div>
Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-65588783786832388432012-07-19T23:55:00.000+02:002012-07-20T00:54:06.242+02:00Ivica Dačić je već zabrljao<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Tako zaključuje Dimitrije Boarov u tekstu o mandataru za sastav nove Vlade u listu Vreme:</span><br />
<blockquote class="tr_bq">
<span style="line-height: 19px; text-align: -webkit-auto;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Dačić uvek s neskrivenim gađenjem govori o profitu kao motivu poslovanja, naročito ako on nije reinvestiran "u funkciji razvoja", to jest po naredbama države. Vidi se da je bio odličan đak u svim "šuvaricama", u vreme kada se profit bio sinonim omraženog kapitalizma, kada se u domaćem sistemu uporno sakrivao iza raznovrsnih floskula ("ostatak dohotka za raspodelu" itd) i kada su činjeni uzaludni napori da se izgradnja socijalizma, to jest postizanje socijalne pravde postavi kao osnovni motiv privređivanja. Što je istorijski gledano i urušilo socijalizam – kada dodavanje državnog nasilja nije više moglo da zameni motiv privatnog interesa za rad.</span></span></blockquote>
<span style="font-family: inherit;"><span style="background-color: white;">Ceo tekst se nalazi <b><a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1063473">ovde</a></b>. </span></span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Međutim, izgleda da Dačić nije jedini koji je zabrljao ovih dana. Isto je uradio i Žare, glodur pomenutog lista u svom <b><a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1063399">uvodniku</a></b> ovog broja,</span><span style="background-color: white;"><span style="font-family: inherit;"> gde iznosi neke ideje potpuno suprotne onima koje daje njegov ekonomski novinar ("</span><span style="font-family: inherit; line-height: 19px; text-align: -webkit-auto;">srpska privreda vapi za podsticajima i svežim novcem, makar on bio iz deviznih rezervi" itd itsl)</span><span style="font-family: inherit;">. I to sa uverenjem kao da zna o čemu govori. Ili se može reći da taj virus Delta Holdinga u redakciji Vremena nije zahvatio baš celu redakciju već samo njega. Ne čitam baš redovno taj list, ali mi njihova uređivačka politika deluje kao bizaran miks tugovanja za komunističkom Jugoslavijom i promovisanja atraktivnosti dobrovoljnog penzijskog osiguranja u Delta Generali, između kojih krajnosti se provuče poneki dobar tekst.</span></span></div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-44374742945227212962012-06-09T19:16:00.000+02:002012-06-09T19:16:43.316+02:00O krizi evro-zone i perspektivi evropskih integracija<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">Odličan tekst na ovu temu na sajtu britanskog Telegrafa, sa osvrtom na nedavno upozorenje Džordža Soroša da je ostalo još tri meseca za rasplet.</span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">O uzrocima produbljivanja krize evro-zone:</span></div>
<blockquote class="tr_bq">
<span style="background-color: white; color: #282828; line-height: 20px; text-align: -webkit-auto;">When Lehman Brothers collapsed in September 2008, I made the point in this space that the consequences of the credit crunch would, ultimately, be even worse for the eurozone than for Britain or America, because the zone had “no clear, democratic authority”. “In the next twist of the crisis,” I went on, “the eurozone will have to decide: does it want the birth of a European nation at last, or break up?” What I did not expect, I must admit, was that nearly four years later, this question would still pop up in the world’s media every single day, and still remain unanswered.</span></blockquote>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">O perspektivama:</span></div>
<blockquote class="tr_bq" style="text-align: left;">
<div style="background-color: white; color: #282828; line-height: 1.48em; padding: 0px 0px 0.7em; text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">For most Continental leaders and bureaucrats, European integration is their life’s work, not to mention their salary, meal ticket and startlingly attractive pension. They will now try yet again, harder than ever and presumably very soon, to rescue it. To the sceptic, this looks no more sensible, and scarcely more moral, than the Soviet Union trying to hold its empire together by making Poland impose martial law in 1981. But if some countries wish to do this – as Mrs Merkel, talking across David Cameron, said on Thursday that she did – then we cannot prevent them.</span></div>
<div style="background-color: white; color: #282828; line-height: 1.48em; padding: 0px 0px 0.7em; text-align: left;">
<span style="font-family: inherit;">What we can do is insist that this is a parting of the ways. The most likely eventual result is some sort of euro in a much smaller, fiscally united zone, centred on Germany, with France agonising about whether it can fit inside. Beyond it will be a wider ring, including ourselves, of non-euro countries no longer agonising at all. We could fairly happily be part of a loose association of more than 30 countries called, say, the European Community, but we, and most others, would be out of any Union. We would be unconstrained by the institutions and rules – the court, the parliament, the Common Agricultural Policy, the arrest warrant etc – which that Union imposed upon itself.</span></div>
</blockquote>
Ceo tekst se nalazi <a href="http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/eu/9319548/As-the-eurozone-breaks-apart-Britain-must-go-its-separate-way.html"><b>ovde</b></a>.<br />
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-87312060927593991162012-04-24T01:49:00.000+02:002012-04-24T01:49:05.094+02:00Najposećeniji libertarijanski sajtovi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<span style="font-family: inherit;">Top lista najposećenijih libertarijanskih sajtova na bazi broja jedinstvenih posetilaca se nalazi <b><a href="http://www.capitalfreepress.com/libertarian-website-ranking/">ovde</a></b>. </span><span style="font-family: inherit;">Na prvom mestu je </span><b style="font-family: inherit;"><a href="http://lewrockwell.com/">LewRockwell.com</a></b><span style="font-family: inherit;">, a među prvih 5 stranica, dve se odnose na kampanju Ron Paul-a.</span><br />
<br />
<table style="-webkit-border-horizontal-spacing: 0px; -webkit-border-vertical-spacing: 0px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; border-bottom-style: none; border-collapse: collapse; border-color: initial; border-image: initial; border-left-style: none; border-right-style: none; border-style: initial; border-top-style: none; border-width: initial; color: black; line-height: 22px; margin-bottom: 22px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; outline-color: initial; outline-style: initial; outline-width: 0px; padding-bottom: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px; text-align: left; vertical-align: baseline; width: 988px;"><tbody style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: transparent; background-image: initial; background-origin: initial; border-bottom-width: 0px; border-color: initial; border-image: initial; border-left-width: 0px; border-right-width: 0px; border-style: initial; border-top-width: 0px; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; outline-color: initial; outline-style: initial; outline-width: 0px; padding-bottom: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px; vertical-align: baseline;"></tbody></table>
</div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-69506315653050062532012-03-23T19:15:00.000+01:002012-03-23T19:15:28.985+01:00Analiza efekata privatizacije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">U vezi sa jednim <b><a href="http://slobodnotrziste.blogspot.com/2012/01/efekti-privatizacije.html">prethodnim postom</a></b>, gde se govori o efektima privatizacije u Srbiji na bazi analize koju je sprovela Agencija za privatizaciju, sada se pojavio i originalni dokument sa rezultatima te analize. Može se pogledati na sajtu Agencije <b><a href="http://www.priv.rs/upload/document/analizaprivatizacijewide.pdf">ovde</a></b>.<br />
<br />
</div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-50897842990029762412012-02-14T01:59:00.001+01:002012-02-14T02:02:09.286+01:00Dan zaljubljenih i ekonomija<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="http://www.youtube.com/embed/kDbcboJwuPc" width="560"></iframe><br />
<br />
Onima koji ga slave, srećan Dan zaljubljenih!<br />
<br />
</div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-8575921559075241642012-01-24T23:29:00.002+01:002012-01-24T23:34:01.007+01:00O razvojnoj banci Srbije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
<div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Za bilo koju ideju državnih službenika ne treba reći da je najgora moguća, jer će se uvek javiti neki ekonomisti da predlože nešto još gore. Tako imamo da Srbija hoće da osnuje razvojnu banku, gde će plasirati 400 miliona evra novca pribavljenog zaduživanjem. Pojedini ekonomisti su <b><a href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/198639/Minimum+milijarda+za+razvojnu+banku.html">kritikovali</a></b> državu što je odvojila samo 400 miliona, a ne makar celu milijardu, ili idealno nekoliko milijardi! Znači, ono što sprema ekipa na vlasti je dečija igra šta bi sve moglo da se desi kad bi pojedini ekonomski eksperti, kako ih novinari nazivaju, bili na njihovom mestu.<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Treba odmah reći da ovo nije još jedna državna banka koja bi prikupljala depozite i odobravala kredite, poput Komercijalne banke. Ona će sva svoja sredstva pribaviti zaduživanjem u inostranstvu, a onda će pomoću komercijalnih banaka ona biti plasirana privredi prema kriterijumima koje ta banka, tj. država odredi (određena industrija ili deo industrije).<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Da li je ova ideja loša?<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Ne, ona uopšte nije loša. Ona je izuzetno loša, kao što ćemo videti dalje:<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">1. Države i vlade ne treba da određuju koje sektore i grane privrede će podsticati, na bilo koji način<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Nastanak državnih razvojnih banaka u Evropi (poput nemačke KFW, koja se uzima kao uzor) je vezan za pomoć koju je SAD uputila Evropi kroz Maršalov plan, radi obnove nakon II svetskog rata. Tako da vezivanje državne razvojne banke za neki savremeni koncept vođenja ekonomske politike je nemoguće. Međutim i tada je ovaj projekat trpeo snažnu kritiku ekonomista liberalnog opredeljenja kao što su Mizes i Hazlit, sa obrazloženjem da se razvoj ne može podstaći centralnim planiranjem već otvaranjem tržišta i uklanjanjem države iz ekonomije. Čak su i analize potvrdile su zemlje sa manje državnih investicija u ekonomiju imale brži rast posle rata nego one kod kojih je dominirala strana pomoć koja se raspodeljivala prema prioritetima koje država odredi. <o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Ipak, osnivači ove istitucije veruju u suprotno i dokaz da će ova „banka“ biti korišćena za prevaziđen način vođenja ekonomske politike vidimo <b><a href="http://akter.co.rs/ekonomijaprint/4329.html">u intervjuu</a></b> profesora Boška Živkovića, jednog od autora predloga zakona o ovoj instituciji:</span></span></div><blockquote class="tr_bq"><span style="line-height: 18px;"><span style="font-family: inherit;">Razvojna banka će, ako Vlada recimo smatra da je u jednom trenutku vrlo bitno da se podstakne razvoj malinarstva i srodnih delatnosti, nameniti određeni iznos novca za podsticanje te privredne aktivnosti. Kredite pojedinačnim preduzećima će saglasno profesionalnim standardima odobravati poslovne banke, a posao razvojne banke će biti da omogući lakši pristup kreditu određenoj ciljanoj privrednoj delatnosti ili grani.</span></span></blockquote><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">2. Razvoj korupcije<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">O mogućnosti razvoja korupcije detaljno je kroz analizu predloga zakona o ovoj banci pisala profesorka <b><a href="http://www.politika.rs/pogledi/Danica-Popovic/Jeste-banka-za-razvoj-ali-korupcije.lt.html">Danica Popović</a></b>. Međutim, ono što je prilog za rubriku verovali ili ne jeste da se i sami kreatori ovog projekta slažu da će dodatne korupcije, kao posledice postojanja ove institucije, zaista i biti. Tako, prof. Živković kaže:</span></span></div><blockquote class="tr_bq"><span style="line-height: 18px;"><span style="font-family: inherit;">Ako bude postojala korupcija, recimo kod odluke da se podstakne neki sektor u mašinogradnji, molim, takvu vrstu korupcije nije moguće izbeći.</span></span></blockquote><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">3. Komercijalne banke već imaju slične kreditne linije iz inostranstva<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Dakle, pošto taj mehanizam već funkcioniše, ovi krediti mogu biti samo skuplji od onih koje komercijalne banke već nude iz istih izvora, zato što će i određeni troškovi funkcionisanja državne razvojne banke biti ugrađeni u trošak zajmoprimca.<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">4. Rast državnog duga<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;">Ne najmanje važno, ali došlo je do rasta zaduživanja sa visokom kamatom.<o:p></o:p></span></span></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR"><span style="font-family: inherit;"><br />
</span></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjM2xNz0f2UyqhMBHqTOM7a0qbFm0jvvZ82VSOZw5hdErGLIzcC1yGGzvEqiWXDpceriTv-mFKwPwTFAKIFePlXgibgkYDRtEUc6_cqgbkunE7YKeigfUBW_unz7p9Dl0o-1z0zczTtgYZj/s1600/debt.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><span style="font-family: inherit;"><img border="0" height="337" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjM2xNz0f2UyqhMBHqTOM7a0qbFm0jvvZ82VSOZw5hdErGLIzcC1yGGzvEqiWXDpceriTv-mFKwPwTFAKIFePlXgibgkYDRtEUc6_cqgbkunE7YKeigfUBW_unz7p9Dl0o-1z0zczTtgYZj/s400/debt.jpg" width="400" /></span></a></div><div class="MsoNormal" style="line-height: 14.0pt; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; mso-line-height-rule: exactly;"><span lang="SR" style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 10pt;"><br />
</span></div></div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-51770986394161251192012-01-19T01:36:00.003+01:002012-01-19T01:53:59.088+01:00"Ne" znači "ne"<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-family: inherit;">Najpre je JAT bankrotirao. A onda je bankrotirao. Onda je opet bankrotirao. Nakon toga je bankrotirao. I na kraju je bankrotirao. </span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br />
</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Za sve to vreme on je bio državna kompanija. Na dva tendera niko ga nije hteo. Iako bi to trebalo da bude vrlo jasan dokaz da ne treba više da postoji, dešava se suprotno. </span><b style="font-family: inherit;"><a href="http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/302111/Mrkonjic-Uskoro-osnivanje-nove-aviokompanije">Biće osnovan ponovo</a></b><span style="font-family: inherit;">.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br />
</span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-family: inherit; margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQLkrvylzM3qObHTyNB7aZW6tJnSFOch-px6XgRHB0-SKLzjxImgo9hBdERHR2l2kPu84rKwF839XtObRWO949aCfESqfFcaNI1-rhyphenhyphenCAXHnCodRPFrl61XYfu-ZsxNIiaUePafoZldiNO/s1600/jat.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="273" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQLkrvylzM3qObHTyNB7aZW6tJnSFOch-px6XgRHB0-SKLzjxImgo9hBdERHR2l2kPu84rKwF839XtObRWO949aCfESqfFcaNI1-rhyphenhyphenCAXHnCodRPFrl61XYfu-ZsxNIiaUePafoZldiNO/s400/jat.png" width="400" /></a></span></div><span style="font-family: inherit;"><br />
</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Možda ovaj grafik pomogne. Do početka krize, saobraćaj na aerodromu je porastao tokom 5 godina za više od 50%. JAT je za to vreme ostao tamo gde je i bio na početku.</span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"></div><blockquote class="tr_bq"><span style="background-color: white; color: #111111; line-height: 20px; text-align: -webkit-auto;"><span style="font-family: inherit;">Mrkonjić je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije kazao da će dugovi Jata ostati staroj kompaniji, a da će biti osnovana nova aviokompanija, uz pomoć ljudi iz privrede.</span></span></blockquote><span style="font-family: inherit;">Koliko se sećam, poslednji put kad su "ljudi iz privrede" hteli ovde da ulažu u vazdužni saobraćaj, bili su odbijeni, baš da bi se spasao JAT. To je bio pokušaj osnivanja domaće low-cost kompanije <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Centavia"><b>Centavia</b></a>. Znači niko nije mogao da se samostalno oproba u ovom biznisu tako što će svojim novcem da osnuje avio kompaniju i da njom upravlja, a sada će pozajmiti nešto novca državi da ona upravlja pošto se jako dobro pokazala u tome. Deluje smisleno. Insipiraciju za ovu ideju ministar je verovatno našao u svom ranijem "projektu", kada je uporno ubeđivao javnost da Srbija treba da kupi Luku Bar, isto uz pomoć ljudi iz privrede. Nema sumnje da će i ovaj novi poduhvat da se završi na isti način.</span></div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-49261749110518528622012-01-05T16:25:00.000+01:002012-01-05T16:25:14.813+01:00Efekti privatizacije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-family: inherit;">Pojavila se informacija o efektima privatizacije u prvih deset godina u Srbiji. Nisam našao integralni dokument na sajtu Agencije za privatizaciju, tako da postoji samo <a href="http://www.b92.net//biz/vesti/srbija.php?yyyy=2012&mm=01&dd=04&nav_id=570975"><b>ova vest</b></a>. Suprotno svim popularnim shvatanjima, privatizacija je dala efekte kakvi se jedino mogu i desiti, tj. došlo je do unapređenja poslovanja preduzeća koja su dobila privatnog vlasnika, dok ona koja su ostala državna su u najboljem slučaju ostala u životu.</span><br />
<blockquote class="tr_bq"><div style="background-color: white; line-height: 22px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; padding-bottom: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;"><span style="font-family: inherit;">...Prihodi privatizovanih preduzeća su za 75 odsto veći nego u trenutku privatizacije, dok su neprivatizovana preduzeća ostala na istom nivou.</span></div><div style="background-color: white; line-height: 22px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; padding-bottom: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;"><span style="font-family: inherit;"><span style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; padding-bottom: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;">Vrednost imovine u privatizovanim preduzećima porasla je za oko 60 odsto</span>, što je praktično posledica novih investicija koje su došle u ta preduzeća, dok je sa druge strane u neprivatizovanim firmama konstantno prisutno gubljenje materijalne supstance, usled gubitaka.</span></div></blockquote><blockquote class="tr_bq"><span style="font-family: inherit;"><span style="background-color: white; line-height: 22px;">Kada je reč o </span><span style="background-color: white; line-height: 22px; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; padding-bottom: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;">zaposlenosti, istraživanje je pokazalo da je do pada došlo gotovo u svim preduzećima</span><span style="background-color: white; line-height: 22px;">, i kod onih koja su privatizovana po Zakonu o svojinskoj transformaciji do 2000. godine i po Zakonu o privatizaciji nakon te godine, kao i u neprivatizovanim preduzećima. </span></span></blockquote><blockquote class="tr_bq"><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="line-height: 22px;">Firme koje su dobile novog vlasnika su</span><span style="line-height: 22px; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; padding-bottom: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px;"> iz gubitaka koje su ostvarivale na nivou od 100 miliona evra</span><span style="line-height: 22px;">, na kraju 2010. godine, uspele da povećaju svoje rezultate na oko 200 miliona evra profita. Neprivatizovana preduzeća konstantno su pravila gubitak i nijedne godine nisu uspela da ostvare pozitivan rezultat, objasnio je direktor Agencije za privatizaciju.</span> </span></blockquote>Dakle jedini negativan parametar je smanjenje zaposlenosti u novim privatnim preduzećima, ali to je bilo očekivano jer sva bivša državna preduzeća su dominatno imala funkciju zapošljavanja a ne ostavarenja profita, pa je smanjenje broja broja zaposlenih bilo očekivano da bi postala profitabilna a samim tim i funkcionalna na duži rok.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-Q9z4P3wWG24/TwW3pSzA3bI/AAAAAAAABjI/6EBuFRNbViE/s1600/001privatizacija.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://2.bp.blogspot.com/-Q9z4P3wWG24/TwW3pSzA3bI/AAAAAAAABjI/6EBuFRNbViE/s320/001privatizacija.gif" width="303" /></a></div><br />
Ono što je bitno za privatizaciju u Srbiji je da se proširi krug preduzeća koja će njom biti obuhvaćena. Drugim rečima, kad se završi priča oko industrijskih preduzeća, treba krenuti sa privatizacijom i drugih sektora, kao što su preduzeća koja pružaju komunalne usluge. Zašto je to od esencijalne važnosti, pokazuje i ova <b><a href="http://faculty.haas.berkeley.edu/gertler/working_papers/Water%20for%20Life%20June30.pdf">studija o privatizaciji vodovoda u Argentini</a></b> i uticaju koji je imala na smrtnost dece. Korelacija kvaliteta vode i smrtnosti dece je ispitivana i prema podacima Svetske banke, oko 3 miliona dece godišnje umre od bolesti koje su izazvane nedovoljnim kvalitetom vode.<br />
<br />
Naime, u Argentini je tokom 90-ih oko 30% opština odlučilo da upravljanje kompanijama koje poseduju vodovodne sisteme putem koncesije poveri privatnim investitorima, dok su ostale opštine zadržale prethodni model državnog upravljanja. Kao što pokazuje grafik ispod, smrtnost dece je manje-više konstatno opadala u svim opštinama u Argentini do 1995. godine, do kada je najveći deo privatnih investitora preuzeo vodovode. Od tada, smrtnost dece brže opada u opštinama gde su privatne kompanije preuzele vodovode nego tamo gde su ostali državni, zbog smanjenja broja oboljenja izazvanih nedovoljnim kvalitetom vode.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-2YlbDelAQGY/TwW9min8tGI/AAAAAAAABjU/Gns420ff-kE/s1600/argentina.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="309" src="http://3.bp.blogspot.com/-2YlbDelAQGY/TwW9min8tGI/AAAAAAAABjU/Gns420ff-kE/s320/argentina.gif" width="320" /></a></div><br />
Kada se smanjene stope preračunaju na broj dece, rad pokazuje da je broj umrle dece manji za 375 godišnje u onim opštinama koje su dobile privatne investitore u vodovodnim sistemima. Takođe, najveće poboljšanje je registrovano u najsiromašnijim opštinama (pad od 24% godišnje u odnosu na prosek od 5-7% godišnje), suprotno popularnom uverenju da privatizacija najviše pogađa siromašne.</div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-8137915426633327342011-12-29T14:36:00.000+01:002011-12-29T14:36:07.416+01:00Antonić o medijima koji dolaze<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
<div class="MsoNormal"><span lang="SR">Slobodan Antonić <b><a href="http://www.nspm.rs/kolumne-slobodana-antonica/lik-stvari-koje-dolaze.html?alphabet=l#yvComment52327">na NSPM piše</a></b> o članku u listu Pravda koji za njega predstavlja primer klasičnog spinovanja/laganja. Radi se o tome da neki funkcioner SNS izvlači iz konteksta izjavu funkcionera SRS koji je jednom prilikom rekao da bi SRS mogao da uđe u koaliciju sa DS, ali misleći pri tom samo na lokalni ne i republički nivo. Tekst je napisan tako da prikriva ovaj drugi deo o nivou vlasti o kom se govori, tako da navodi na zaključak da se radi o republičkom nivou vlasti, što je dobra osnova za SNS da prikupi neke poene na račun SRS.<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">On iz toga izvlači sledeći zaključak:</span></div><blockquote class="tr_bq">Zašto je ovo naprednjačko spinovanje toliko onespokojavajuće? Zato što najavljuje kakvi će nam mediji biti nakon eventualne naprednjačke pobede i promene vlasti u Srbiji. Ako je Tadićev „režim“, po pobedi na izborima 2008, doveo svoje urednike i svoje novinare u glavne medije, malo je verovatno da će i naprednjaci uraditi nešto drugo. Zato, kada danas čitate „Pravdu“, vi zapravo čitate sutrašnju „Politiku“, kada danas slušate Radio Fokus, slušate kako će sutra da zvuči Radio Beograd, a kada danas gledate TV Kopernikus 3, gledate sutrašnji RTS. I ma koliko nam se ne dopadalo ono što danas čitamo, slušamo ili gledamo po oficijelnim medijima – a ne dopada nam se – uporedimo li to sa „medijskim diskursom“ koji nam danas prezentuju naprednjaci, predstojeću promenu vlasti možemo videti samo kao „od zla, nagore“.</blockquote><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Ovo predskazanje sigurno nije daleko od onoga što nas može očekivati i tu je Antonić u pravu kad kaže da sledeća vlast može da preuzme ove državne medije i kreira njihovu „uređivačku politiku“. Međutim, tu nastupa ključni trenutak teksta kada treba pravilno identifikovati problem zbog čega nam se takav scenario može desiti i predložiti rešenje da se on izbegne. Nažalost, tu autor odlazi u potpuno pogrešnom pravcu i odlučuje da lamentira nad našom nesrećnom sudbinom, beznađem i okupacijom (usput pominjući i Brisel i Vašington, koji zadovoljno „trljaju ruke“ jer su sve „lepo udesili“ i mogu da nas tretiraju kao „maloumne idiote“, da citiram tu njegovu dijagnozu). Problem je naravno daleko racionalniji, razumljiv svakome ko hoće da uključi mozak i sadržan u problematičnoj činjenici da su navedeni mediji (Politika, Radio Beograd, RTS) i dalje u državnom vlasništvu, pa samim tim ko god da dođe na vlast može sa njima da radi šta hoće i svoje metode spinovanja podigne na nacionalnu platformu. Znači, umesto da taj „najpopularniji opinion-maker srpskog interneta“, kako NSPM sebe naziva, postavlja pitanje kada će biti prodat državni udeo u Politici odnosno <b><a href="http://slobodnotrziste.blogspot.com/2011/01/rts-i-ozdravljenje-tv-publike.html">ukinut RTS</a></b>, sada imamo političku „analizu“ čiji osnov predstavlja izbor prave medicinske terminologije za kolektivnu dijagnozu.<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Šteta što se Antonić ne vrati na pristup iz tekstova <a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=332405"><b>o misionarskoj inteligenciji</b></a> ili <a href="http://pravoslavlje.spc.rs/broj/943/tekst/u-potrazi-sa-srpskim-toroom/print/lat"><b>kritici biometrijskih dokumenata</b></a>, koji je mnogo relevantniji.<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="http://www.youtube.com/embed/03QFA5ncvqo" width="420"></iframe></span></div></div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-55151437234087983582011-12-27T17:11:00.001+01:002012-02-16T12:30:19.781+01:00(Samo)upravljanje fudbalskim klubom<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Poslednja dešavanja u FK Partizan pokazuju neke od mnogih konsekvenci nedefinisanog vlasništva nad tim entitetom. U situaciji kada ne postoje vlasnici, uprava kluba nema nikome da polaže račune, osim sportskim novinarima na konferencijama za štampu (ali sve i da se novinari svojski potrude, ne mogu da ih nateraju da se oznoje u takvim situacijama jer nisu u stanju da utvrde da li govore istinu pošto ne znaju na APR-u da provere osnovne finansijske podatke o poslovanju kluba).<br />
<div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Trenutna struktura upravljanja ovim klubom izgleda anahrono čak i za Srbiju 2011. godine. Vrhovni organ kluba je Skupština. To je ono što bi bilo ekvivalentno skupštini akcionara u normalnoj kompaniji, gde ljudi koji su kupili akcije firme imaju pravo i da se nešto pitaju za njeno poslovanje. U Partizanu pak, ljudi koji imaju pravo da se pitaju o poslovanju se biraju po mnogo egzotičnijim kriterijumima. Tako, baštineći najbolju socijalističku tradiciju, najveći broj članova Skupštine (31 od 65) pripada nečemu što se zove „aktiv društveno-sportskih radnika“. <o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><span lang="SR"><o:p></o:p></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-n0EjitdejCA/TvnQptvK9EI/AAAAAAAABhw/GQKdxBGrpRU/s1600/34xjo7r.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="400" src="http://1.bp.blogspot.com/-n0EjitdejCA/TvnQptvK9EI/AAAAAAAABhw/GQKdxBGrpRU/s400/34xjo7r.png" width="398" /></a></div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Samo površan pogled na članove ove živopisne družine govori o tome da većina zadovoljava samo prvu polovinu kriterijuma (tj. predstavlja „društvene“ ali ne istovremeno i sportske „radnike“). Iako druge dve grupacije u Skupštini (bivši igrači i radna zajednica, odnosno navijači) zajedno imaju 34 mesta (za 3 više od prve grupe), jasno je da izbor uprave dolazi nekako uvek spolja/odozgo.<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Novim Zakonom o sportu definisana je i privatizacija u sportu (<a href="http://www.mos.gov.rs/sites/default/files/3228_10.pdf">članovi 169 – 182</a>). Najpre je potrebno da sva sportska društva budu upisana u odgovarajući registar, a onda se procedura sprovodi kao po Zakonu o privatizaciji. Upis u registar treba da bude okončan u roku od godinu dana od stupanja na snagu Zakona o sportu, što treba da istekne za oko 4 meseca (u aprilu sledeće godine), nakon čega će (nadamo se) biti iniciran i sam postupak privatizacije.<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Ipak, čak i da dođe do privatizacije najvećih klubova, verovatno će doći do neke vrste otrežnjenja koliko oni zapravo malo vrede. Iako je popularno mišljenje da C. Zvezda ima veću vrednost od Partizana zbog većeg broja navijača, većeg stadiona i slično, finansijski podaci iz poslednjih nekoliko godina (koji su jedino relevantni za investitora) to ne pokazuju.<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-UCmQi4TAX1k/TvnSaCx-kzI/AAAAAAAABh8/kyYZ8-gnEBM/s1600/prihodi.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://2.bp.blogspot.com/-UCmQi4TAX1k/TvnSaCx-kzI/AAAAAAAABh8/kyYZ8-gnEBM/s400/prihodi.jpg" width="400" /></a></div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="MsoNormal">Kad pogledamo poslovne prihode (svi prihodi od prodaje ulaznica, prodaje igrača, sponzorstava, marketinga itd), vidimo da u slučaju Partizana oni manje-više konstantno rastu zadnjih 4 godine (a verovatno će biti slučaj i sa 2011. pošto mislim da su ove godine uplaćeni iznosi od Lige šampiona a i dosta igrača je prodato letos), tako da će Partizan verovatno imati najmanje 20-ak miliona evra prihoda i ove godine. Kod Zvezde osim 2007. (kada su verovatno zbog prodaje igrača prihodovali preko 15 miliona evra), prihodi su duplo manji od Partizanovih i ta razlika se postepeno povećavala poslednje tri godine. Sportski rezultati naravno nisu mnogo drugačiji, pa je tako baš 2006/07. Zvezda osvojila poslednju titulu šampiona, a od tada je ona pripadala Partizanu.</div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Kad su u pitanju godišnji rashodi klubova (ovde su uzeti poslovni rashodi bez amortizacije), onda vidimo sledeće:<o:p></o:p></span><br />
<span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-hKb08q3v_Ok/TvnjXpBuaCI/AAAAAAAABi8/QMaGPTDDj24/s1600/Rashodi.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="241" src="http://1.bp.blogspot.com/-hKb08q3v_Ok/TvnjXpBuaCI/AAAAAAAABi8/QMaGPTDDj24/s400/Rashodi.jpg" width="400" /></a></div><br />
</div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Interesantno da i pored značajno manjih prihoda, Zvezda se trudi da ne zaostaje previše u izdacima za svoje funkcionisanje (plate igrača, kupovina igrača, ostali rashodi kluba) u odnosu na Partizan. Razlika priliva gotovine u odnosu na odlive kod Zvezde je pokrivana dodatnim zaduživanjem, kao što će se videti kasnije. Pre toga, da pogledamo razliku prethodne dve kategorije, tj. poslovna dobit ili gubitak pre amortizacije (EBITDA):<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><span lang="SR"><o:p></o:p></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-xNPQwcKPiG8/TvnTiMJEIeI/AAAAAAAABiU/9iWAeXfoltg/s1600/EBITDA.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="241" src="http://4.bp.blogspot.com/-xNPQwcKPiG8/TvnTiMJEIeI/AAAAAAAABiU/9iWAeXfoltg/s400/EBITDA.jpg" width="400" /></a></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Zvezda je konstantno ispod nule i to najmanje 3 miliona evra svake godine, što znači da je na dugi rok njeno poslovanje neodrživo (osim ako ne doživi neku ozbiljnu finansijsku injekciju). Da je kojim slučajem privatna firma, verovatno bi sada bila pred stečajem (ne nužno i gašenjem). Partizan je ostvario određen finansijski uspeh prošle godine, ali ako se to ne potvrdi kao dugoročni trend, ni taj klub ne može računati na neko interesovanje investitora u privatizaciji.<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Sad još jedna zanimljiva stvar, a to su dugovi (ovde je uzet neto dug, tj. dugoročni i kratkoročni krediti umanjeni za stanje gotovine i depozita u banci). <o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><span lang="SR"><o:p></o:p></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-I-LdXfn8DtM/TvnUNsMUwII/AAAAAAAABig/EHy5ieNx4h8/s1600/dugovi.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="241" src="http://3.bp.blogspot.com/-I-LdXfn8DtM/TvnUNsMUwII/AAAAAAAABig/EHy5ieNx4h8/s400/dugovi.jpg" width="400" /></a></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Evidentno je da stanje obaveza prema bankama kod Partizana opada konstantno, tako da se može reći da se jedan deo zarađenog novca ispravno koristi za otplatu tih kredita. Ipak, kredita i dalje ima (iako oni stalno pričaju suprotno) i na kraju prošle godine ta obaveza je iznosila 4 miliona evra, ali ako se nastavi poslovanje kao u 2010. onda to ne bi trebalo da predstavlja ozbiljan problem za klub. Kod Zvezde pak obaveze po osnovu kredita su dosta veće i dalje rastu pa su na kraju prošle godine iznosile skoro 19 miliona evra (imajući sve u vidu nejasno je kako sadašnje rukovodstvo stalno dobija pohvale da je stabilizovalo klub). <o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Biće zanimljivo svakako videti i rezultate za ovu godinu kad budu dostupni, ali je uočljiv neki trend koji će se teško promeniti u kraćem roku. Sa druge strane, sigurno je i da broj navijača predstavlja bitnu stavku za vrednost kluba i interesovanje investitora i tu Zvezda stoji bolje od Partizana, pošto <a href="http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:211202-Pola-Srbije-za-Crvenu-zvezdu"><b>prema jednom istraživanju iz 2008.</b></a> (koje je doduše sama Zvezda naručila), odnos Zvezda : Partizan : ostali klubovi je 48,2% : 30,5% : 21,3%. Tako izbor Gazprom Njefta da sponzoriše Zvezdu je očito najviše bio motisan tom činjenicom (a očekivano je bilo da izaberu jedan od klubova pošto naftne kompanije i fudbalski klubovi imaju sličnu ciljnu grupu). Novac koji na taj način potroše želeli su da daju klubu koji će vratiti veći marketinški efekat. Međutim, pitanje je u nedostatku sportskih rezultata da li je to zaista tako. <o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR"><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="http://www.youtube.com/embed/0DialcsVNpk" width="560"></iframe></span></div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="MsoNormal"><span lang="SR">Izvori: <a href="http://fi.apr.gov.rs/prijemfi/cir/Podaci1.asp?Search=07000774&code=c63eb4b0c66b684bdef994c7fa2354719cf4aba4">Partizan</a>, <a href="http://fi.apr.gov.rs/prijemfi/cir/Podaci1.asp?Search=07000782&code=646e4c84e5022ac9565292d1e0c9ad4d6535eb62">C. Zvezda</a></span></div></div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7436819595822491855.post-49874161625410502832011-12-25T16:57:00.000+01:002011-12-25T16:57:19.088+01:00Razumevanje slobode govora<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-family: inherit;">Učesnicima protesta Occupy Wall Street je bilo dozvoljeno da borave na privatnom zemljištu i protiv volje vlasnika tog zemljišta, pod izgovorom da bi njihovo izbacivanje sa tog poseda predstavljalo kršenje slobode govora. Džorž Rajsman objašnjava zašto je to pogrešno i kako danas ne postoji pravo razumevanje slobode govora:</span><br />
<blockquote class="tr_bq"><span style="font-family: inherit;"><span style="background-color: white; color: #222222; line-height: 21px;">A major lesson to be learned from the occupation is that hardly anyone nowadays understands the meaning of freedom of speech. Contrary to the prevailing view, freedom of speech is not the ability to say anything, anywhere, at any time. Actual freedom of speech is consistent with </span><i style="background-color: white; border-bottom-width: 0px; border-color: initial; border-image: initial; border-left-width: 0px; border-right-width: 0px; border-style: initial; border-top-width: 0px; color: #222222; line-height: 21px; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; padding-bottom: 0px; padding-left: 0px; padding-right: 0px; padding-top: 0px; vertical-align: baseline;">respect for property rights</i><span style="background-color: white; color: #222222; line-height: 21px;">. It presupposes that the speaker has the consent of the owners of any property he uses in speaking, such as the land, sound system, or lecture hall or radio or television studio that he uses.</span></span></blockquote>Drugim rečima, vlasti su postupile pogrešno. Trebalo je da bude kao na ovoj fotografiji:<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-gtCm738NIII/TvdHpYwYh-I/AAAAAAAABhk/IQTDuhT94eg/s1600/ap_Occupy_Wall_Street_March_jt_110925_wblog.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-gtCm738NIII/TvdHpYwYh-I/AAAAAAAABhk/IQTDuhT94eg/s1600/ap_Occupy_Wall_Street_March_jt_110925_wblog.jpg" /></a></div><span style="font-family: inherit;"><br />
</span><br />
<span style="font-family: inherit;">A ceo tekst Džordža Rajsmana se nalazi </span><a href="http://mises.org/daily/5842/Free-Speech-and-Occupy-Wall-Street" style="font-family: inherit;"><b>ovde</b></a><span style="font-family: inherit;">.</span></div>Branko Todorovichttp://www.blogger.com/profile/13503137964490431204noreply@blogger.com0